Radno vreme: pon–pet 8–20, sub 8–16

Koliko je opasan razvojni jezički poremećaj / razvojna disfazija?

, Blog

Razvojni jezički poremećaj (RJP), poznat i kao razvojna disfazija, predstavlja ozbiljan izazov u ranom detinjstvu, ali i kasnije tokom života. Njegovi efekti mogu imati dugoročne posledice na obrazovanje, socijalnu integraciju i emocionalni razvoj deteta.
U ovom blogu istražujemo šta tačno podrazumeva ovaj poremećaj, zašto je važno da se prepozna i tretira na vreme, kao i na koji način stručna dijagnostika i pravovremena intervencija mogu napraviti značajnu razliku u razvoju deteta.

Šta je razvojna disfazija (RJP)?

Pojam „razvojna disfazija" (eng. developmental language disorder – DLD) odnosi se na poremećaj u razvoju jezika koji nije uslovljen oštećenjem sluha, sniženim intelektualnim sposobnostima, cerebralnom patologijom, emocionalnim poremećajima ili teškom socijalnom deprivacijom. 
Na našim prostorima termin „disfazija" još se često koristi, iako se u međunarodnoj literaturi češće koristi DLD. 
Kod deteta sa razvojnom disfazijom dolazi do značajnog kašnjenja ili poremećaja u jezičkim sposobnostima – kako u razumevanju (receptivni jezik) tako i u produkciji (ekspresivni jezik). 

Zašto je razvojna disfazija „opasna" / ozbiljna?

Iako termin „opasnost“ ne podrazumeva nužno životnu pretnju, razvojni jezički poremećaj (RJP) predstavlja ozbiljan izazov za dete — kako u ranom detinjstvu, tako i kasnije tokom života.
Deca sa RJP-om često imaju teškoće u razumevanju i upotrebi jezika na nivou koji se očekuje za njihov uzrast. Ove teškoće direktno utiču na sposobnost deteta da komunicira, kako verbalno, tako i neverbalno, što može otežati socijalnu integraciju, narušiti samopouzdanje i usporiti emocionalni razvoj.
Zato se posebno naglašava važnost pravovremene i adekvatne intervencije. RJP nije samo „zaostatak koji će dete nadoknaditi samo“, već stanje koje — ako se ne prepozna i ne tretira na vreme — može imati dugoročne posledice po celokupan razvoj deteta.

Posledice na školovanje

Jedan od kritičnih trenutaka jeste polazak u školu: kod dece sa RJP-om česti su problemi u učenju novih jezičkih veština – čitanja, pisanja i računanja. Veliki broj dece koja imaju RJP kasnije imaju i dijagnozu disleksije, disgrafije ili/i idskalkulije. Naime:

  • Nepravovremen i neadekvatno usmeren tretman može ostaviti trajne posledice u jezičkom razvoju, koje značajno kompromituju celokupno učenje, kao i razvoj ključnih školskih veština — čitanja, pisanja i računanja

  • Jezik je temelj za učenje.
    Kada dete ima teškoće u razumevanju jezika ili njegovo korišćenje nije adekvatno razvijeno, obrazovni izazovi mogu postati nepremostivi.
    Takvo dete može kasnije imati poteškoće u razumevanju školskog gradiva, izražavanju misli i stavova, kao i u rešavanju zadataka koji zahtevaju jezičku refleksiju. Sve to može dovesti do slabijih školskih postignuća, povećane potrebe za dodatnom podrškom, pa čak i do osećaja isključenosti ili frustracije.
    Nadalje, jezičke teškoće često utiču i na motivaciju za učenje. Dete može razviti osećaj „nisam kao drugi“, što dodatno utiče na njegovo ponašanje, emocionalnu stabilnost, sposobnost koncentracije i celokupan školski uspeh.

Uloga dijagnostike i standardizovanih instrumenata

Bez precizne dijagnostike, teško je da se ispravno i blagovremeno interveniše. Zato je važno istaći:

  • Za postavljanje dijagnoze RJP-a potreban je logoped koji uzima adekvatnu anamnezu i koristi standardizovane instrumente. 

  • U Srbiji je važna činjenica da je Prof. dr Neda Milošević autorka srpske verzije prvog standardizovanog testa za procenu jezičkih sposobnosti – Nove Reynell razvojne jezičke skale – NRDLS‑SR (skale za razumevanje i produkciju jezika) i time omogućila logopedima da imaju pouzdan alat za procenu. (logomedica.rs)

  • Takođe, Prof. Milošević je izabrana za člana ekspertske grupe za razvojne jezičke poremećaje kod odraslih (koju je osnovala European Speech and Language Therapists Association – ESLA). (sla.org.rs)

  • Upotreba testova kao što je NRDLS-SR omogućuje logopedima da kategorizuju jezičke sposobnosti deteta, otkriju odstupanja i planiraju individualizovani tretman — što je presudno za uspeh tretmana.

Važnost adekvatnog tretmana

Kada govorimo o tretmanu razvoja jezika i govora kod RJP-a, važno je istaći nekoliko ključnih stvari:

  • Tretman mora biti rani — čim se sumnja na smetnju, ne „čekati da dete progovori samo" ili „videćemo kako će se stvari odvijati".

  • Tretman mora biti ciljan i sistematski, uz individualni pristup detetu i uključivanje porodice. Primenom proverene metodologije i logopedskih instrumenata može doći do značajnih pomaka.

  • Tretman treba da obuhvati i podršku za roditelje — kroz objašnjavanje značaja vežbi, kako podržati razvoj jezika u kućnom okruženju, kako ohrabriti interakciju i stimulaciju govora i jezika.

  • Važno je da tretman bude kontinuiran — detetove potrebe se menjaju, školske obaveze rastu, pa podrška mora pratiti dinamiku razvoja. Priprema deteta za polazak u školu je OBAVEZNA!

  • Kada se tretman započne kasno ili nije adekvatan, posledice mogu biti dugoročne: otežano čitanje i pisanje, slabija školska postignuća, mogući prateći problemi (kao što su akademske teškoće, socijalna izolacija, niže samopoštovanje).

Samo od sebe neće proći...

Razvojna disfazija (RJP / DLD) nije „nešto na šta ćemo samo da čekamo da prođe" – ona zahteva ozbiljan pristup, pravovremenu dijagnostiku i posvećen tretman. Kada se interveniše pravovremeno i stručno, deca imaju znatno veću šansu da savladaju jezičke prepreke i uspešno se uključe u školu i društvo.
Zato: ako primetite da dete značajno kasni sa govorom ili razumevanjem, ili ako ima ozbiljne teškoće u izražavanju – nije vreme za odlaganje. Obratite se logopedu koji koristi standardizovane testove (poput NRDLS-SR) i započnite tretman.
Preporuka je — što ranije, to bolje.

Kako Logomedica pristupa deci sa RJP-om
U Centru Logomedica, svaki tretman počinje detaljnom dijagnostikom, koja uključuje procenu jezičkih sposobnosti, komunikacije, pažnje i emocionalnog funkcionisanja deteta. Na osnovu toga se kreira individualni plan terapije, prilagođen uzrastu, stepenu teškoće i specifičnim potrebama deteta.
Naš pristup se zasniva na sledećim principima:
• Rana intervencija – što ranije započnemo tretman, veće su šanse za uspešan razvoj jezičkih veština. Naša znanja omogućila su nam da razvijemo jedinstven pristup u tretmanu jezičkih poremećaja kod dece različitog uzrasta - u čemu smo jedinstveni!
• Multidisciplinarni rad – logopedi sarađuju sa psiholozima, defektolozima i pedijatrima kako bi se obuhvatile sve dimenzije razvoja.
• Uključivanje roditelja – edukujemo roditelje o načinu komunikacije kod kuće, jer je kontinuitet ključan za napredak.
• Praćenje napretka – redovni kontrolni pregledi omogućavaju da se terapija prilagođava u skladu sa razvojem deteta.
Naš cilj nije samo da dete „progovori“, već da razvije funkcionalan jezik koji mu omogućava da uči, izražava se, gradi odnose i oseća se kompetentno u svom okruženju.

Ukoliko su vam potrebne konsultacije sa logopedom, pozovite nas +381 65 225 2220 Vračar; +381652252221 Novi Beograd

Autor: Prof. dr Neda Milošević

Pročitajte i ovo

, Blog

Šta je zaista cilj ABA tretmana?

Od naučenih odgovora do funkcionalnih veština u svakodnevnom životu Dete ide na tretmane mesecima. Ali da li roditelji znaju šta ono trenutno uči…